10. lipnja 1840. „junačkom igrom“ Ivana Kukuljevića Sakcinskog „Juran i Sofija ili Turci kod Siska“ u izvedbi novosadskog Domorodnog teatralnog društva svoju djelatnost započinje Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Inače, “Juran i Sofija ili Turci kod Siska” (napisna 1839.) bila je prva hrvatska drama ilirskog razdoblja. Prisjećanje je to na sisačku pobjedu nad turskom vojskom 1593. godine. Izvedena je najprije 1839. u Sisku, a predstavlja konačan proboj štokavskog narječja na pozornice sjeverne Hrvatske.
1796. godine u Zagrebu se rodio Antun Mihanović, autor službene himne Republike Hrvatske- Lijepa naša. Rodio se u obitelji zagrebačkoga posjednika Matije Mihanovića i Justine rođ. Kušević. U Zagrebu je završio pučku školu i gimnaziju. Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Radio je kao pravnik 1813. godine pri Banskome stolu u Zagrebu a od 1815. do 1821. godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u Rijeci od 1823. do 1836. godine. Godine 1827. bio je u zastupnik Rijeke na Požunskom saboru, a u Rijeci je i napisao stihove pjesme Horvatska domovina (Lijepa naša). Poslije toga prešao je u austrijsku diplomaciju i službovao od 1836. do 1858. godine. Bio je prvi austrijski konzul u Beogradu zatim je bio konzul u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Umirovljen je 1858. godine kao ministarski savjetnik i od tada je do smrti živio u Novim Dvorima kraj Zaprešića.
Piše: Marko Damiš, prof.
