Obiteljska politika

Obiteljska i pronatalitetna politika

Obiteljska i populacijska politika nikako ne bi smjela biti promatrana kao socijalna već kao razvojna politika. Vjerojatno najvažniji uvjet razvoja nekog društva i države su ljudski resursi, a u njihovom stvaranju i razvijanju ključnu ulogu ima obitelj.

Obiteljska i populacijska politika ne bi smjela ovisiti o svjetonazoru političara već bi trebala biti utemeljena na potvrđenim podacima. Svi dostupni podaci pokazuju da se u braku rađa prosječno više djece nego u izvanbračnim zajednicama. Obzirom na to, Hrvatska bi snažno trebala podržavati brak.

Hrast priznaje i štiti obitelj kao temeljnu zajednicu društva. Čovjek se rađa, raste i razvija u obitelji i o njoj, njenim potencijalima, vrijednosnoj orijentaciji i kvaliteti funkcioniranja ovisi rađanje, rast i razvoj svakog pojedinog čovjeka i cijeloga društva. Stoga Hrast drži da je ulaganje u obitelj ključna investicija u zdravu, snažnu i stabilnu Hrvatsku. Hrast u obiteljskoj politici polazi od sljedećih temeljnih načela:

  • Ljudski život – najveća vrijednost
  • Skladan brak – temelj skladne obitelji
  • Funkcionalna obitelj – prvorazredni društveni prioritet
  • Djeca – jamac budućnosti

Većina ljudi u Hrvatskoj ulazi u brak, zasniva obitelj i rađa djecu ne zbog poreznih olakšica, već zato što su brak, obitelj i djeca u skladu s njihovim sustavom vrijednosti, zato jer to žele i smatraju dobrim. Stoga je promocija tih vrijednosti, odnosno stvaranje društva koje je prijateljski naklonjeno obitelji, braku, djeci i rađanju, prvi i najvažniji dio programa obiteljske i populacijske politike.

Odgojno obrazovni sustav ima u tome dominantnu ulogu. On mora biti organiziran tako da kroz redovne sadržaje, ali i posebne verificirane, kontinuirano provođene, kvalitetne programe, odgaja mlade tako da, kad odrastu, budu sposobni za ostvarivanje kvalitetnog braka i obitelji. Oni će sadržavati odgoj i pripravu mladih naraštaja za bračne i obiteljske uloge, partnerske odnose, nenasilno rješavanje sukoba i upravljanje obiteljskim financijama.

Osim odgoja za te pozitivne vrijednosti, ti programi imaju za cilj i uklanjanje rizičnih čimbenika koji mladima mogu onemogućiti životnih ciljeva. To podrazumijeva prevenciju rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju, uključujući i ovisnosti o različitim legalnim i ilegalnim psihoaktivnim sredstvima, kao i o internetu i kompjuterskim igrama, klađenju i kocki, a teži razvijanju zdravih stilova života.

Pritom će Hrast roditeljima osigurati i zaštititi prvotno pravo na izbor odgoja i obrazovanja u skladu s njihovim pozitivnim sustavom vrijednosti, na poseban način naglašavajući i štiteći pravo izbora odgovarajućeg zdravstvenog i vjerskog odgoja.

Osim odgojno – obrazovnih programa, Hrast će poticati i podupirati sve aktivnosti i projekte u bilo kojem području života (mediji, gospodarstvo, organizacije civilnog društva…) koji potiču i stvaraju prijateljsko ozračje za obitelj u Hrvatskoj, šire svijest o demografskoj problematici, promoviraju i omogućuju obiteljima ugodno okruženje, te odgajaju svijest o odgovornosti cijelog društva za podizanje nataliteta u Republici Hrvatskoj.

S druge strane, Hrast će uspostaviti strogu, stručnu selekciju programa kako bi se obustavilo financiranje svih projekata i programa koji na bilo koji način napadaju i ugrožavaju brak i obitelj. Hrast će se na svim poljima suprotstaviti svim oblicima ugroze braka i obitelji kao temeljnih vrijednosti hrvatskog društva.

Osim stvaranja prijateljskog ozračja za obitelj, Hrast će se baviti čimbenicima, od materijalnih do organizacijskih, koji mogu pomoći ljudima koji bi željeli ostvariti brak, obitelj i rađati djecu. S jedne strane, važan dio ovog programa čini stvaranje povoljnih financijskih i organizacijskih uvjeta za ljude koji žele ostvariti brak, obitelj i rađati djecu, dok s druge strane mjere obiteljske politike koje će provesti Hrast kratkoročno imaju za cilj ukloniti ili do najmanje mjere smanjiti prepreke s kojima se mladi bračni parovi ili roditelji suočavaju u nastojanjima da ostvare željeni broj djece.

Pri svim aktivnostima, Hrast priznaje kršćansko nasljeđe kao neizbrisivi dio povijesnog i današnjeg hrvatskog identiteta poštujući i druge humane i etički pozitivno orijentirane sustave.

Mlade obitelji dobit će mogućnost da po povoljnim uvjetima unajme ili kupe stan u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave ili u programima poticajne stanogradnje, a među porezne olakšice vratit će se kamate na stambene kredite.

Porezne olakšice rast će progresivno s brojem djece, što je potrebno zato što se roditelji teže odlučuju primjerice za treće nego za drugo dijete.

Hrast posebnu pažnju i pomoć usmjerava socijalno najranjivijim skupinama: hrvatskim braniteljima, trudnicama, starima i bolesnima, osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima te obiteljima koje se nalaze u privremenoj ili trajno nepovoljnoj socio-ekonomskoj situaciji, izolaciji i siromaštvu.

Hrast prihvaća temeljno stajalište da je život od trenutka začeća do prirodne smrti temeljna vrijednost kojoj sve drugo treba biti u službi. Svatko ima pravo na život, a svaka osoba ima neprocjenjivu vrijednost za svoju obitelj i narod, bez obzira na spol, izobrazbu ili socijalni status. Zato će Hrast stati u cjelovitu i trajnu zaštitu svakog ljudskog života.

Mjere zaštite svakog života, uključujući i nerođeni život, podrazumijevaju već navedene preventivno – odgojne mjere kroz školske programe, programe unaprjeđenja bračnih i obiteljskih odnosa, poboljšanje ekonomskih obiteljskih uvjeta i lakše rješavanje stambenog pitanja.

Hrast zagovara cjelovit i učinkovit sustav pomoći majkama koje se u početku trudnoće, bilo zbog osobnih, obiteljskih ili drugih teškoća, nađu u situaciji da razmišljaju o prekidu trudnoće, kako bi ih se ohrabrilo da zadrže i rode dijete. Taj sustav podrazumijeva ekonomsku pomoć te savjetovanje trudnica i očeva njihove nerođene djece.

Da se izbjegne odlučivanje trudnica za prekid trudnoće i zbog pomoći u teškim situacijama potrebno je stvarati više mogućnosti za posvajanje i skrbništvo, kao i ubrzati i olakšati postojeću proceduru posvajanja djece. Hrast će zagovarati potpuno besplatnu i najkvalitetniju zdravstvenu njegu i
skrb za trudnice, te unaprjeđenje i poboljšanje uvjeta u rodilištima. Sve ove mjere dovest će do značajnog pada broja situacija u kojima trudnica želi napraviti pobačaj. Hrast će se zalagati i za izmjene postojećeg Zakona o zdravstvenim mjerama iz 1978. g., kako bi se, u skladu s novim medicinskim spoznajama, zaštitio život nerođene djece.

Hrast zagovara sustav preko kojeg će svim parovima koji žele imati djecu biti dostupna brza i stručna pomoć. Snažan naglasak bit će i na potrebnoj preventivi neplodnosti i za to vezanim obrazovnim programima za mlade. Hrast se zalaže za edukaciju o svim uzročnicima neplodnosti, stručnu savjetodavnu pomoć bračnim parovima koji imaju problem neplodnosti, za sve etički prihvatljive metode liječenja, za sve prirodne metode pomoći postizanja trudnoće te za one metode u kojima nema zamrzavanja oplođenih jajnih stanica. Hrast čvrsto zastupa prava djece te shodno tome smatra da djeca začeta umjetnom oplodnjom imaju pravo na majku i oca. Stoga se Hrast protivi zakonu koji umjetnu oplodnju omogućuje ženama bez partnera i istospolnim parovima.

Slijedom navedenih temeljnih smjernica, osim što podupire mjere Nacionalne populacijske politike koju je Sabor donio 2006.g., Hrast postavlja 5 ciljeva s ukupno 31 mjerom koje će svojim ostvarenjem pridonijeti značajnom poboljšanju kvalitete života obitelji te pozitivnim promjenama demografskih trendova u Republici Hrvatskoj.

 

  1. Cilj: Stvaranje prijateljskog okružja za obitelj i temeljne vrijednosti

Mjere:

  • Uvođenje i kontinuirano provođenje školskih odgojno – obrazovnih programa
  • Poticanje gospodarskih subjekata i organizacija civilnog društva na stvaranje prijateljskog ozračja za obitelj u Hrvatskoj
  • Poticanje medija na stvaranje prijateljskog ozračja za obitelj u Hrvatskoj
  • Organiziranje kampanje za promociju vrijednosti: život, brak, obitelj, djeca

 

  1. Cilj: Poboljšanje uvjeta za mlade obitelji i obitelji s više djece

Mjere:

  • Dizanje cenzusa na dobivanje dječjeg doplatka prvo na 75% proračunske osnovice, a nakon što izađemo iz gospodarske krize na 100% proračunske osnovice, kako bi i srednji sloj imao pravo na dječji doplatak
  • Povećanje pronatalitetnog dodatka za 3. i 4. dijete sa sadašnjih 500 na 800kn mjesečno te dizanje cenzusa kod pronatalitetnog dodatka na 100% proračunske osnovice
  • Osigurati subvencije države u plaćanju doprinosa za pola radnog vremena roditelju četvero ili više djece
  • Porezne olakšice na djecu bit će progresivne – veće za svako sljedeće dijete
  • Oslobađanje od poreza kod kupovine osobnog automobila za obitelji s troje i više djece
  • Uvođenje premija za ranije odlučivanje za dijete
  • Povećanje roditeljskih naknada kako bi bile u visini plaće i u drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta,
  • Subvencije na cijenu vrtića i osiguravanje organiziranog čuvanja predškolske djece za djecu zaposlenih roditelja čija djeca nisu dobila smještaj u vrtić
  • Besplatni udžbenici za obavezno obrazovanje
  • Omogućiti povoljan najam ili kupnju prvog obiteljskog stana ili kuće
  • Poticanje zamjene stanova ‘Dom za dom’

 

  1. Cilj: Usklađivanje obiteljskog života i rada

Mjere:

  • Poticanje poslodavaca na otvaranje internih vrtića za djecu svojih zaposlenika
  • Organiziranje izvanškolskih aktivnosti – treninga i škola stranih jezika – u prostorima osnovnih škola nakon završetka redovne nastave kako bi se osiguralo zajedničko obiteljsko vrijeme kod kuće u poslijepodnevnim i večernjim satima
  • Veća radno-pravna zaštita mladih udanih žena, trudnica i roditelja malodobne djece
  • Projekt za poticanje poduzeća naklonjenih roditeljima
  • Poticanje razvoja obiteljskih gospodarstava
  • Poticaji poslodavcima koji zapošljavaju nezaposlene majke/očeve nakon isteka porodiljskog dopusta i to na neodređeno radno vrijeme
  • Poticaji poslodavcima pri zapošljavanju roditelja na skraćeno radno vrijeme
  • Zabrana rada nedjeljom za sve djelatnosti koje nisu nužne za minimalno normalno funkcioniranje društvene zajednice s ciljem omogućavanja provođenja zajedničkog obiteljskog vremena nedjeljom.

 

  1. Cilj: Smanjenje mortaliteta, broja pobačaja i nasilja u obitelji

Mjere:

  • Ustanoviti sustav pomoći trudnicama i mladim majkama u potrebi, koje razmišljaju o prekidu trudnoće
  • Poticanje posvajanja i skrbništva
  • Provedba psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji
  • Žurno donošenje Nacionalnog programa za sprječavanje samoubojstava

 

  1. Cilj: Povećanje zaštite i unaprjeđenja zdravlja i prevencije bolesti, poremećaja i poteškoća kod djece, mladih i roditelja

Mjere:

  • Priprema preventivnih programa za djecu i mlade
  • Unaprijediti razinu zdravstvene zaštite trudnica i još nerođenog djeteta
  • Osigurati prikladnu stručnu pomoć pri preventivi i liječenju neplodnosti
  • Pozitivni odnos zdravstvenog osoblja prema trudnicama