Odnos prema prošlosti i povijesno pamćenje

Hrast će podržavati i poticati ustanove koje se bave proučavanjem hrvatske povijesti i smanjivati prostor krivotvoriteljima povijesti koji tendenciozno djeluju u Hrvatskoj i izvan njezinih granica. Jedino znanstveno utvrđena istina potkrijepljena dokumentima i svjedočanstvima, može biti egzaktna podloga za konačnu prosudbu pojedinih razdoblja.
Poglavito se to odnosi na povijest 20. stoljeća, koja i u sadašnjosti zbog različitih pristupa izaziva podjele u hrvatskome društvu. Hrast je potpuno jasan u određivanju prema totalitarnim režimima 20. stoljeća. Svi su oni bili na jednak način težak udarac europskoj kršćanskoj civilizaciji, temeljeni na nasilju i zločinima. Nema razlike između komunizma, fašizma i nacizma, osim jedne: komunizam je najdulje trajao, a komunistički zločini su najmanje sankcionirani, štoviše, u Hrvatskoj za njih nitko do sada nije odgovarao – usprkos europskim rezolucijama o komunističkim zločinima i temeljnom poimanju zločina. Razlog je tomu insuficijencija komunističkih kadrova i njihovih duhovnih nasljednika u
javnom i političkom životu RH, koji plaštom lažnoga antifašizma zaogrću i pokušavaju prikriti masovne, genocidne zločine nad hrvatskim narodom, izvršene neposredno poslije svršetka Drugoga svjetskog rata.

Hrast će se zalagati da povijesna istina o tim događajima bude potpuno rasvijetljena, grobišta (u suradnji s drugim državama, posebno Slovenijom) istražena i identificirani posmrtni ostatci, te da žrtve dobiju dostojan grob, a one koje i tada ostanu nepoznate budu sahranjene u Svehrvatski grob pod Udbinom. Tako utvrđena povijesna istina treba postati dijelom kolektivnoga pamćenja, zapisana u povijesnim knjigama i školskim udžbenicima.

Komunistički zločinci bit će kažnjeni po zakonu, a oni koji su u međuvremenu preminuli ostat će imenom i prezimenom također u kolektivnoj memoriji kao zločinci, poglavito vođe i istaknuti pojedinci. Hrast će zabraniti da se njihovim imenima nazivaju trgovi i ulice u Hrvatskoj, kao što će zabraniti uporabu simbola svih totalitarnih režima.

Hrast će predložiti Hrvatskom saboru donošenje deklaracije o 20. hrvatskom 20. stoljeću, koja će (poput Deklaracije o Domovinskom ratu koja obuhvaća zadnje desetljeće) postati obvezatnim aktom.

U svezi s Domovinskim ratom, odnosno vanjskom i unutarnjom srpskom agresijom na Hrvatsku, Hrast će predložiti Saboru donošenje zakona kojim se pripadnicima agresora zabranjuje obnašanje dužnosti u državnim tijelima.

Glede starije hrvatske povijesti Hrast će postupati jednako, nastojeći na znanstvenim istraživanjima koja će bjelodano opovrgnuti svojatanje hrvatskoga etničkog prostora u prošlosti, kao i spomenika i osoba koje pripadaju hrvatskom narodnom korpusu.