Prometna politika

Hrvatska je dijelom (autoceste) izgradila prometne infrastrukture na međunarodnim prometnim pravcima, no preostaje još velik posao na željezničkom, pomorskom i riječnom prometu. RH treba biti opet na važnim pomorskim trasama, te na kopnenom (željezničkom) koridoru Jadran-Dunav. Hrast namjerava ulagati u postojeće i graditi nove pomorske i riječne luke, te pristaništa, kao i ulagati u razvoj i modernizaciju zračnih luka. Suvremena prometna infrastruktura treba služiti razvoju svih hrvatskih županija, uključujući otoke.

Jedinstvena DTK mreža treba biti u svakom dijelu Hrvatske, dostupna svim telekomunikacijskim operaterima.

Hrvatska će koristiti fondove za razvoj prometne infrastrukture međunarodnoga značenja, kao i programe za regionalni razvoj. Poticat ćemo i razvijati najsigurnije i ekološki najprihvatljivije oblike prijevoza. Uz ulaganje u prometnu infrastrukturu treba ulagati i u izgradnju distributivnih, transportnih, trgovačkih i drugih logističkih središta.

Hrvatska treba tržišno osposobljene prijevoznike u putničkom i robnom prijevozu.

Važni projekti u koje treba ulagati:

u cestovnom prijevozu dovršiti izgradnju mreže autocesta, nastaviti izgradnju autoceste do Dubrovnika (uključujući i Pelješki most koji ima nacionalnu važnost i zbog povezivanja hrvatskoga teritorija), izgraditi brzu magistralnu cestu podravskim pravcem, kao i transverzalu koja će povezivati Posavinu i Podravinu, izgraditi magistralnu cestu Sisak – Karlovac, te poluautocestu Knin – Benkovac – Šibenik.

U željezničkom prometu: rekonstruirati pruge HŽ koje su u katastrofalno lošem stanju, uz pomoć međunarodnih i regionalnih fondova, uvesti europske standarde: dvokolosiječna elek. pruga s minimalno 160 km/ sat u putničkom i 100 km/sat u teretnom prometu, probiti tunel Učka da se istarske pruge povežu s ostalim hrvatskim prugama, te izgraditi pruge na strateškim pravcima i u ostalim hrvatskim područjima. Od HŽ-a, kroničnoga gubitaša, stvorit ćemo modernu kompaniju.

U pomorskom prometu: krupnim investicijskim ulaganjem osposobiti Luku Rijeka da postane “hrvatskim Rotterdamom”, omogućiti razvoj srednjodalmatinskih luka i razvoj otoka, postići trajan i konačan ugovor s BiH u području Neuma.

Zračni promet: rekonstrukcija, dogradnja i modernizacija zračnih luka Pleso, Split, Zadar, Osijek, Rijeka i Pula.

Gradski promet: ulaganje u gradske i prigradske željeznice, osiguravanje velikih parkirališnih centara u blizini središta gradova, ulaganje u biciklističke i pješačke staze u naseljima.