Statut

Na temelju odredaba članka 6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90., 135/97., 8/98., – pročišćeni tekst, 55/0.1 – ispr. 76/10. i 85/2010. – pročišćeni tekst) i članka 10. Zakona o političkim strankama (»Narodne novine«, broj 76/93., 111/96., 164/98. i 36/01. ) ,Sabor političke stranke Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku je na svojoj sjednici održanoj 15. studenog 2014. godine donio:

Statut stranke Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku

Članak 1.
Svrha osnivanja

Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Hrast) politička je stranka osnovana radi promicanja i ostvarivanja ciljeva naznačenih u svom Programu.
Hrast će osnovnu svrhu osnivanja i djelovanja ostvarivati isticanjem kandidata radi izbornog natjecanja, poticanjem i pružanjem pomoći pri zajedničkim nastupima na izborima onim skupinama i pojedincima koji promiču i štite vrjednote i vrijednosti istaknute u njegovom Programu

Članak 2.
Naziv

Sjedište stranke je u Varaždinu.  O svakoj promjeni sjedišta odlučuje Sabor stranke.

Članak 3.
Područje i pravni okvir djelovanja

Hrast se osniva i upisuje u Registar kao politička stranka koja djeluje u Republici Hrvatskoj.
Hrast u inozemstvu djeluje u skladu s pravnim poretkom dotične države.
Hrast je pravna osoba koja za svoje obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Članak 4.
Znak i pečat

Znak Hrasta čine slova riječi: Hrast pri čemu je slovo H ispisano kvadratićima crveno-sivo – srebrne boje na način da se tri crvena kvadratića dijagonalno penju od lijevo dolje prema desno gore, a preostali kvadratići slova H sivo – srebrne boje. Završetak riječi – rast, ispisuje se crvenom bojom. Ispod i/ili u produžetku riječi Hrast sivim slovima piše: Pokret za uspješnu Hrvatsku.

Pečat Hrasta okruglog je oblika promjera 35 mm. U sredini pečata je riječ Hrast iz znaka stranke, uokolo kojeg je otisnut tekst Pokret za uspješnu Hrvatsku.

Članak 5.
Predstavljanje i zastupanje

Hrast predstavlja i zastupa predsjednik stranke.
U slučaju njegove nenazočnosti ili izvanredne spriječenosti, Hrast predstavlja i zastupa dopredsjednik Hrasta.
U slučaju nenazočnosti ili spriječenosti Predsjednika i Dopredsjednika, Hrast predstavlja i zastupa član predsjedništva Hrasta kojeg je odredio Predsjednik.

Članak 6.
Suradnja s drugim političkim strankama, udrugama i građanskim inicijativama

Hrast surađuje s ostalim političkim strankama, udrugama, građanskim inicijativama i nestranačkim pojedincima u domovini i inozemstvu koji su istoga svjetonazora i sustava vrjednota.
Hrast može sudjelovati u osnivanju zajedničkih tijela u svrhu suradnje sa skupinama i pojedincima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 7.
Članstvo

U članstvo Hrasta može se učlaniti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja ima državljanstvo Republike Hrvatske i prihvaća Program i odredbe Statuta Hrasta.
O primanju novih članova, evidenciji i brisanju iz članstva Hrasta, odlučuje Predsjedništvo.
Članstvo u Hrastu prestaje:
– pisanim zahtjevom člana za istupanjem iz Hrasta,
– isključenjem temeljem odluke Predsjedništva;
– neplaćanjem članarine, a po odluci Predsjedništva.

Članak 8.
Prava i dužnosti članova

Članovi Hrasta imaju pravo:
– birati i biti birani te sudjelovati u radu tijela stranke;
– davati prijedloge, poticaje i mišljenja o radu tijela stranke;
– biti obaviješteni o svim djelatnostima, usvojenim gledištima i odlukama HRAST-a.
Članovi Hrasta dužni su:
– promicati Program i držati se Programa;
– pridržavati se odredaba Statuta;
– provoditi odluke tijela Hrasta;
– čuvati ugled Hrasta;
– redovito plaćati članarinu.

Članak 9.
Tijela

Središnja upravna tijela Hrasta jesu:
1. Sabor stranke
2. Predsjedništvo
3. Veliko vijeće Hrasta
4. Nadzorni odbor

Središnje savjetodavno tijelo Hrasta jest:
Savjet Hrasta
Predsjedništvo na prijedlog Predsjednika ustanovljuje Savjet Hrasta i imenuje članove Savjeta.

Ustrojstveni oblici Hrasta jesu:
1. Podružnice – osnivaju se za županije i Grad Zagreb
2. Ogranci – osnivaju se za općine, gradove i svaku gradsku četvrt grada Zagreba.
Ustrojstvene oblike Hrasta osnivaju članovi pojedinog teritorijalnog ustroja uz naknadno odobrenje Predsjedništva na način predviđen poslovnikom Hrasta.
Ustrojstveni oblici, njihovo ustrojstvo i način odlučivanja, te ostala pitanja uredit će se pravilnikom koji donosi Predsjedništvo

Članak 10.
Sabor

Sabor je najviše tijelo Hrasta, a čine ga:
– svi članovi Predsjedništva;
– svi članovi Velikog vijeća Hrasta;
– svi članovi Nadzornog odbora
– izaslanici ustrojstvenih oblika prema kriterijima koje donosi Predsjedništvo.
U radu Sabora sudjeluju svi članovi Savjeta, a pravo glasa imaju samo oni koji su članovi Hrasta.
Sabor se redovno saziva najmanje svake četvrte godine, a saziva ga predsjednik Hrasta odnosno osoba koja ga zamjenjuje.
Predsjedništvo, Veliko vijeće Hrasta ili skupno najmanje jedanaest predsjednika podružnica ovlašteni su predsjedniku Hrasta uputiti zahtjev za sazivanje redovne ili izvanredne sjednice Sabora.
Ako predsjednik Hrasta odnosno osoba koja ga zamjenjuje ne sazove sjednicu Sabora u roku od 30 dana od dana kada je zaprimio zahtjev za sazivanje sjednice Sabora, predlagatelji su ovlašteni sami sazvati sjednicu Sabora.
Rad Sabora Hrasta kao i način izbora izaslanika ustrojstvenih oblika u Sabor Hrasta uređuje se poslovnikom koji donosi Predsjedništvo.

Članak 11.
Odlučivanje Sabora

Odluke Sabora pravovaljane su ako je zasjedanju nazočilo više od polovice ukupnog broja članova Sabora, (u daljnjem tekstu: sabornici) Ukoliko na saboru nije nazočna većina članova Sabora, sjednica se odgađa za 30 minuta. Ako nakon 30 minuta kvorum nije postignut prisustvom više od polovice ukupnog broja članova Sabora, zasjedanje Sabora se odgađa na 30 dana.
Sabor odlučuje većinom glasova nazočnih sabornika.

Članak 12.
Ovlasti Sabora

Sabor Hrasta:
– donosi i mijenja Statut i Program;
– bira i razrješuje Predsjednika , Dopredsjednika i do devet članova Predsjedništva;
– bira i razrješuje Nadzorni odbor;
– raspravlja o izvješćima Predsjedništva te daje smjernice za daljnji rad;
– donosi odluke o promjeni sjedišta Hrasta.

Članak 13.
Veliko vijeće

Veliko vijeće Hrasta najviše je tijelo Hrasta između dvaju zasjedanja Sabora.                                                              Veliko vijeće čine članovi Predsjedništva, predsjednici županijskih podružnica te ugledni pojedinci, podupiratelji Hrasta, koje na prijedlog Predsjedništva Veliko vijeće kooptira u svoj sastav.
Broj tih uglednih pojedinaca, podupiratelja Hrasta, ne smije biti veći od polovice ukupnog broja predsjednika županijskih podružnica.

Članak 14.
Ovlasti Velikog vijeća

Veliko vijeće Hrasta:
– donosi naputke za rad Predsjedništva;
– provodi odluke Sabora;
– raspravlja i odlučuje o političkim pitanjima;
– usvaja financijski plan i završni račun Hrasta;
– usvaja predložene političke programe;
– donosi poslovnik o svom radu.

Članak 15.
Odlučivanje Velikog vijeća

Sjednica Velikog vijeća može biti održana ako joj prisustvuje većina (kvorum) od ukupnog broja članova. Veliko vijeće Hrasta odlučuje glasovima nazočnih članova Velikog vijeća tako da za odluku glasuje većina nazočnih članova Velikog vijeća.
Veliko vijeće saziva Predsjednik i predsjedava sjednicama Velikog vijeća kako je utvrđeno poslovnikom Velikog vijeća.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Velikog vijeća ako to zatraži trećina članova Velikoga vijeća.

Članak 16.
Predsjedništvo

Predsjedništvo Hrasta središnje je upravno i izvršno stranačko tijelo koje provodi odluke
Sabora i zaključke Velikog vijeća te rješava sve bitne tekuće političke i organizacijske poslove Stranke.
Predsjedništvo Hrasta čine Predsjednik, Dopredsjednik, do devet članova Predsjedništva i do četiri dodatna člana Predsjedništva koje Predsjedništvo može, na prijedlog Predsjednika, kooptirati.                                                              Na prijedlog Predsjednika, Predsjedništvo može jednog od članova Predsjedništva imenovati počasnim predsjednikom stranke.                                                                                                                                                                    Na prijedlog Predsjednika, predsjedništvo može do tri svoja člana imenovati dopredsjednicima stranke.

Članak 17.
Ovlasti Predsjedništva

Predsjedništvo Hrasta:
– provodi odluke Sabora i Velikog vijeća;
– ustanovljuje Savjet Hrasta;
– osniva radna tijela i druge organizacijske oblike za funkcionalno djelovanje Hrasta;
– ustanovljuje Sud časti i donosi propisnik o njegovom radu;
– donosi poslovnik o svom radu;
– brine se o novčanim sredstvima potrebnim za djelovanje Hrasta;
– predlaže Velikom vijeću predizbornu i izbornu strategiju Hrasta;
– podnosi izvješća Velikom vijeću o svom radu;
– ima pravo sazvati sjednicu svakog ustrojstvenog oblika Hrasta;
– vodi brigu o radu ustrojstvenih oblika Hrasta;
– odobrava konačan izgled svih izbornih kandidacijskih lista Hrasta;
– donosi odluke o promjeni adrese sjedišta Hrasta
– donosi opće akte o načinu rada ustrojstvenih oblika Hrasta ;
– ima pravo raspustiti ustrojstvene oblike Hrasta i imenovati privremenog povjerenika;
– odlučuje o svim pitanjima koja odredbama ovog Statuta nisu stavljena u izričiti djelokrug nekog drugog tijela Hrasta.

Članak 18.
Odlučivanje Predsjedništva

Sjednica Predsjedništva može biti održana ako joj prisustvuje većina (kvorum) od ukupnog broja članova. Predsjedništvo odlučuje glasovima nazočnih članova Predsjedništva tako da za odluku glasuje većina nazočnih članova Predsjedništva.
Sjednicu Predsjedništva saziva i vodi Predsjednik, a u njegovoj izočnosti i/ili spriječenosti, osoba koja ga zamjenjuje.
Rad Predsjedništva uređuje se njegovim poslovnikom.

Članak 19.
Ovlasti Predsjednika

Predsjednik Hrasta, između ostalog:
– predstavlja i zastupa Hrast i odgovara za njegov rad;
– vodi politiku Hrasta u skladu s Programom i odlukama središnjih tijela;
– donosi upute i naloge za konkretno političko djelovanje;
– predlaže odluku o raspuštanju podružnica i ogranaka i imenovanje povjerenika;
– pokreće stegovne postupke i donosi odluke o suspenziji u slučajevima predviđenim člankom 8. ovog Statuta
– potpisuje akte Sabora i Predsjedništva;
– saziva Sabor Hrasta;
– saziva Veliko vijeće i predsjedava njime;
– ima pravo i dužnost provoditi sve mjere da bi u provedbi stranačke politike osigurao suradnju i odgovornost svih tijela i dužnosnika stranke.

Članak 20.
Nadzorni odbor

Nadzorni odbor Hrasta ima pet članova.
Članovi Nadzornoga odbora Hrasta ne mogu biti članovi ni jednoga drugoga središnjeg tijela Hrasta.
Članove Nadzornog odbora bira Sabor, a predsjednika članovi Nadzornog odbora između sebe.

Članak 21.
Poslovi i odlučivanje Nadzornog odbora

Nadzorni odbor obavlja ove poslove:
– prati redovno financijsko poslovanje Hrasta obavljajući pregled poslovnih knjiga;
– prati izvanjske financijske uvjete i stanje u svezi s djelovanjem Hrasta;
– nadzire provedbu Statuta i ostalih akata Hrasta.
Nadzorni odbor Hrasta obavlja svoje zadaće sukladno važećim zakonski propisima, Statutu i aktima Hrasta.
Nadzorni odbor odlučuje većinom glasova članova od ukupnog broja članova Nadzornog odbora.
Sjednice Nadzornog odbora saziva i vodi predsjednik Nadzornog odbora, a u njegovoj izočnosti i/ili spriječenosti, dobno najstariji član Nadzornog odbora.

Članak 22.
Trajanje mandata

Mandat svih tijela Hrasta i njegovih članova traje četiri godine.
Članovima koji su u određeno tijelo stranke kooptirani, priključeni i/ili izabrani naknadno, mandat traje do isteka mandata toga tijela odnosno članova koji su prethodno izabrani u istom tijelu stranke.

Članak 23.
Ogranak

Tijela ogranka jesu:
– Skupština ogranka
– Vijeće ogranka, čine ga 3-11 članova Skupštine (ovisno o veličini ogranka) koje bira i razrješuje Skupština.
Skupština bira i razrješuje predsjednika ogranka. Skupština na svakoj svojoj sjednici može razriješiti Vijeće ogranka i predsjednika ogranka i izabrati novo Vijeće ogranka i novog predsjednika ogranka.
Sjednicu Vijeća ogranka saziva predsjednik ogranka ili najmanje jedna trećina članova Vijeća ogranka.
Vijeće ogranka osniva tijela i radne skupine u cilju učinkovitijeg rada ogranka.
Rad tijela ogranka kao i način izbora predstavnika u Vijeće podružnice uređuje se općim aktom koje donosi predsjedništvo Hrasta.

Članak 24.
Podružnica

Podružnicu čini vijeće sastavljeno od dva predstavnika svakoga osnovanog ogranka u toj županiji ili gradu Zagrebu.
Vijeće u svoje članstvo može primiti i ugledne pojedince, podupiratelje Hrasta. Zaslužne pojedince, podupiratelje Hrasta kao članove Vijeća, potvrđuje Predsjedništvo Hrasta, a na prijedlog predsjednika podružnice.
Vijeće podružnice između svojih članova bira i razrješuje predsjednika i zamjenika predsjednika podružnice. Član Vijeća podružnice koji je izabran za predsjednika podružnice postaje članom Velikog vijeća Hrasta.
Sjednicu Vijeća podružnice saziva predsjednik podružnice ili najmanje jedna trećina članova Vijeća podružnice.
Rad Vijeća podružnice kao i način izbora predsjednika i zamjenika predsjednika podružnice propisuje se pravilnikom koji donosi predsjedništvo Hrasta.

Članak 25.
Financiranje

Hrast je pravna osoba koja radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva, sredstva za svoje djelovanje stječe prihodima od članarina, dragovoljnih priloga i donacija, izdavačke djelatnosti, prodaje promidžbenog materijala, organizacija stranačkih manifestacija, državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih zakonom dopuštenih izvora.

Članak 26.
Cjelovitost i tumačenje

Sva pitanja koja ovim Statutom nisu stavljena u nadležnost pojedinog tijela Hrasta, stavljaju se u nadležnost Predsjedništva.
Svi akti i odluke Hrasta moraju biti u skladu s ovim Statutom.
Tumačenje ovog Statuta daje Sabor, a u vremenu u kojem Sabor ne zasjeda, tumačenje daje Predsjedništvo.

Članak 27.
Preinake i dopune Statuta

Prijedlog izmjena i dopuna Statuta mogu podnijeti sva tijela Hrasta.
Raspravu o izmjenama statuta provodi Predsjedništvo, a ako Predsjedništvo ne provede raspravu u roku od 60 dana, raspravu provodi sazivatelj Sabora, nakon čega se prijedlog upućuje Saboru na odlučivanje.

Članak 28.
Prestanak

Osim u slučajevima predviđenim zakonom, Hrast prestaje postojati i kada o tome donese odluku Sabor dvotrećinskom (2/3) većinom glasova od ukupnog broja sabornika.
Ako Sabor u odluci o prestanku Hrasta ne odredi kome će pripasti imovina Hrasta, tada ona pripada Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Članak 29.
Stupanje na snagu

Ovaj Statut stupa na snagu danom usvajanja na osnivačkom Saboru stranke. Nakon upisa u Registar političkih stranaka, Statut će biti objavljen u «Narodnim novinama».